Dvojaka je funkcija fasade, a u to smo se svi mogli uvjeriti, bilo da smo već izolirali naš životni prostor ili promatrali to kod drugih. Izolirani zidovi su osigurali stabilnost unutrašnje temperature, čak i u ekstremnim uvjetima. Nije potrebno biti veliki matematičar da bi u konačnici zaključili šta to znači u kućnom budžetu i kvaliteti našeg života.
Ne tako davno, posmatrali smo medijske objave i priče o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju. Kao što se to obično i dešava, izostajala je proaktivna reakcija, jer nam je sve to izgledalo jako daleko te da se to dešava negdje tamo, a ne blizu nas. Međutim, danas svjedočimo u Bosni i Hercegovini i regionu osjetnim klimatskim promjenama, dok nas prate česti natpisi s prefiksima „rekordno“, pa tako ljeti „Rekordno visoke temperature“ postaju naša svakodnevnica.
Kontrolirati unutrašnju temperaturu ljeti je zapravo jednostavno
Na svu sreću, tehnologija ide naprijed, pa danas možemo u raznim oblastima vidjeti mnogobrojna inovativna rješenja. Tako smo u Viva istraživačkom parku testirali razne uvjete kako bismo došli do onih optimalnih ali trajnih rješenja. Tokom ljetnih mjeseci prosječne dnevne temperature u neizoliranom objektu su prelazile granicu ugodnih 24°C i to ukupno 20 dana. To govori o zaista dužem nesnošljivom razdoblju, koji može značajno utjecati na naš život. Bilo da se radi o prostorijama u kojima radimo ili živimo, gubitak koncentracije, slabe performanse i produktivnost, bezvoljnost i svakako razdražljivost su negativne popratne reakcije i neželjene posljedice. Stoga, prirodno provjetravanje nije dovoljno, pa se prostorije bar tih 20 dana trebaju rashladiti klimom, ako želimo održati iole ugodan ambijent.
Istovremeno smo testirali i objekat od opeke s ETICS fasadnim sistemom. Razlika je osjetna i na svu sreću da postoji. Temperatura nije nikada prelazila 24°C. Inače, preporučena temperatura prostora je između 20 i 24°C, pa možemo zaključiti da u takvim okolnostima dodatno rashlađivanje klimom nije nužno ili je potrebno vrlo malo energije da bismo postigli željenu vrijednost. To svakako ide u prilog uštedama, ali i najvažnijem aspektu – ekološkoj odgovornosti svih nas i održivim rješenjima za buduće generacije.
U Evropi još uvijek postoji veliki broj neizoliranih objekata, tako da gradske zone postaju tzv. urbani toplinski otoci, gdje se energija nakuplja na površinama zgrada, ali i zadržava u unutrašnjim strukturama, i to duži period. Naravno, to su sve posljedice ranijih rješenja, starije gradnje i tehnologija, srećom danas imamo rješenja i za takve slučajeve. U posljednjem periodu je aktuelna „termička sanacija“ za koju se čak nerijetko odobravaju subvencije kako u EU, tako i u Bosni i Hercegovini. Možemo očekivati u narednoj dekadi progresivne korake ka sanacijama fasada i uljepšavanju razglednica naših gradova, kako kod individualnih, tako i kod zajedničkih objekata.
Na vrijeme razmišljati o zimi
Dok se borimo s ljetnim temperaturama, ponekad zaboravljamo i naše hladne zime, te sve ono što one donose. Također, trebamo optimalna rješenja i u tom periodu. Istraživanja u Viva parku pokazuju da izolirani objekti mogu i u jesen postići unutrašnju temperaturu od 20°C, što je svakako dobra vijest. Kao i u slučaju hlađenja klimom, potrebno je manje energije za zagrijavanje, tj. postizanje optimalne unutrašnje temperature.
U sezoni grijanja jedan parametar je još jako važan, a to je vlažnost zraka u unutrašnjim prostorijama. Prevelika vlažnost, što je slučaj kod neizoliranih zidova, uzrokuje pojavu gljivica i plijesni, dok pretjerano zagrijavanje isušuje kožu i iritira sluznicu, što svakako stvara uvjete za povećano djelovanje bakterija i virusa. Zbog kraćeg i rjeđeg provjetravanja prostorija takva unutrašnja klima je nepovoljna za ukućane i posjetioce, posebno one s respiratornim tegobama ili sklone alergijama. Toplinska izolacija značajno regulira unutrašnju mikro klimu, čini je stabilnom, te drži vrijednosti u optimalnim nivoima.
U ovim ljetnim mjesecima, kada je građevinska sezona u jeku, prilika je za pravovremenu pripremu za zimu. Preporuke stručnjaka arhitektonske i građevinske branše jeste da ne idemo obrnutim redoslijedom, odnosno da ne uvodimo napredni sistem grijanja ili kontinuirano kapacitiramo postojeći, prije izoliranja objekta, nego da prvo trebamo krenuti od izolacije i jačanja slojeva naših zidova, podova i krovova. Tek kada to riješimo, imat ćemo tačne podatke koji su potrebni za proračun sistema i vrste grijanja koji će najbolje odgovarati našim uvjetima i potrebama, uvažavajući naše podneblje i klimatsku zonu, kao i aktuelne trendove i klimatske promjene.
Toplinska izolacija direktno utječe na emisiju CO2 i stavlja krajnje korisnike na društveno odgovornu stranu. Baumit tehnologija, način proizvodnje i finalni produkti prate ekološke norme i teže održivim rješenjima. GO2morrow ciljevi ekološkog plana do 2030. godine predviđaju značajna smanjenja emisije CO2 kroz poboljšanje receptura proizvoda, potom manjeg utroška energije u proizvodnji, korištenjem obnovljivih izvora energije, te na kraju istraživanjem i razvojem inovativnih tehnologija u polju recikliranja, tj. cirkularne ekonomije. Važno je spomenuti i kontinuirano zalaganje grupacije Baumit, predstavljanje i komuniciranje ekoloških rješenja u široj javnosti, kao i zagovaranje svih onih uvjeta koji istovremeno štite zdravlje i život čovjeka te njegovu okolinu.
Povrat na investiciju unutar 10 godina
Već u prvim mjesecima možemo uočiti energetske uštede i sami proračunati kada će se naša investicija u fasadu isplatiti. U prosjeku, za to je potrebno manje od 10 godina. Ako tome dodamo iskorištene subvencije, onda je povrat uveliko ubrzan. Probajte kalkulator ušteda na baumit.ba
Osim povrata na investiciju još su dvije stvari zlata vrijedne. Jedna od njih je ta što se objekat, odnosno konstruktivni elementi, fasadom štite od atmosferskih utjecaja, što povećava njihov vijek trajanja. Drugi benefit je vrijednost objekta, koja se također povećava s izvedbom fasade, što je svakako dobra vijest za investitore u nekretnine, ali i one koji u tome vide dugoročnu štednju ili budući dodatni izvor finansiranja.