OSJETITE OPTIMALNU UNUTRAŠNJU MIKROKLIMU

Unutrašnja mikroklima zgrade ima značajan uticaj na zdravlje stanara. Osnovni uslovi za ugodnu i zdravu unutrašnju mikroklimu su temperatura prostora i relativna vlažnost zraka.
.
Idealno, to bi trebalo biti između 40 i 60 %. Veze između građevinskih materijala i unutrašnje mikroklime u stvarnim uslovima te načini uticaja na vlažnost zraka i temperaturu prostora putem građevinskih tehnika istražuju se na projektima i studijama u istraživačkom Viva parku.

   Viva Research Park

Kako unutrašnji malter i toplinska izolacija mogu uticati na vlažnost zraka u unutrašnjim prostorima?

Kako bi se otkrilo koliko dobro različite zidne konstrukcije mogu pohranjivati vlagu, posebna mjerenja vlažnosti u unutrašnjim prostorima provedena su tokom nekoliko sedmica u istraživačkom Viva parku. U kućama je simulirano normalno ponašanje stanara (kuhanje, tuširanje, ventilacija, itd.) pomoću ovlaživača zraka i definisanog dovoda zraka.

Rezultati

– Mineralni, prozračni premazi na bazi kreča najučinkovitiji su i najbrže regulišu višak vlage te su stoga bili najučinkovitiji u osiguravanju uravnotežene unutrašnje mikroklime.

– Najbolji omjer vlage postignut je s debljinom sloja (unutrašnji malter - Baumit Klima malter) od 1,5 cm.

– Toplinska izolacija pozitivno utiče na vlažnost zraka. Ako nedostaje izolacija, gubici topline moraju se nadoknaditi povećanim grijanjem -> suh zrak u unutrašnjosti.

Mjerenja su nadgledana i analizirana od strane Univerziteta primijenjenih nauka Burgenland, Austrija Period projekta: 2015. - 2017.

Koji zidni materijali osiguravaju ugodnu mikroklimu prostora?

Kako toplu ili hladnu prostoriju doživljavamo ovisi o operativnoj temperaturi (doživljenoj temperaturi). Ona je definisana faktorima kao što su temperatura zraka i temperatura površine (zračenje). Kako bismo saznali koje vrste konstrukcija pružaju najbolju zaštitu protiv zimske hladnoće i ljetne vrućine, tokom jednog zimskog razdoblja i dva ljetna razdoblja neprekidno su mjerene i analizirane površinske temperature unutrašnjih zidova istraživačkih kuća.

Rezultati – fluktuacije površinske temperature:

Betonske kuće, pokazale su najniže fluktuacije
Kuće od cigle i kuće od drvenih blokova imale su srednje fluktuacije
Kuće s konstrukcijom od drvenih okvira imale su visoke fluktuacije
Neizolovana kuća od cigle pokazala je najviši raspon fluktuacija.

Što su niže fluktuacije temperature, to je unutrašnja temperatura uravnoteženija. Osim mjerenja površinskih temperatura, također su utvrđene promjene unutrašnje temperature tokom različitih godišnjih doba. Mjerenja su nadgledana i analizirana od strane Univerziteta primijenjenih nauka Burgenland, Austrija. Period projekta: 2015. - 2017.

Rezultati – Temperatura prostora:

Tokom izuzetno vrućeg ljeta 2015. godine, kada je temperatura zraka dosezala čak do 36°C, izolovane kuće su imale unutrašnje temperature i do 5°C niže od neizolovane kuće.

Izmjerene unutrašnje temperature u kućama (prosječne vrijednosti):

Kuće od cigle ili betona (sa izolacijom) - 26°C
(vrijednost unutar zone udobnosti)
– Kuća od drvenih blokova - 28°C
– Konstrukcija od drvenog okvira - 29°C
– Kuća od opeke (neizolovana) - 30°C.

Osim toplinske izolacije, pohranjivanje topline u zidovima ima ključan učinak na temperaturu prostora. Mjerenja u istraživačkom Viva parku potvrdila su da čvrsti, teški zidovi pohranjuju toplinu sunca tokom dana i ispuštaju je tokom hladnijih večernjih i noćnih sati. Ovaj učinak garantuje stabilniju unutrašnju temperaturu.

Tokom zimskih mjeseci ispitane su promjene u unutrašnjim temperaturama u kućama prilikom prekida grijanja. Da bi se to postiglo, izmjerena je promjena temperature zimi tijekom hladnih udara od 0 do -12°C (simulirani prekid grijanja od 48 sati).

Nakon dva dana dobiveni su sljedeći rezultati:

Kuće izgrađene od 25 cm cigle ili betona (sa izolacijom) najefikasnije su održavale temperaturu prostora (15 do 17°C). 

Kuća od drvenih blokova, kuća od 50 cm cigle (sa izolacijom od mineralne vune) i kuće od drvenih okvira imale su unutrašnje temperature između 11 i 13°C.

Nakon 48 sati, kuća od cigle (neizolovana) imala je temperaturu prostora od samo 4°C.

Mjerenja su nadgledana i analizirana od strane Univerziteta primijenjenih Nauka Burgenland, Austrija Period projekta: 2015. - 2017.

Kako zdrava unutrašnja mikroklima utiče na naše blagostanje?

U analizi kvalitete unutrašnjeg zraka (temeljenoj na temperaturi prostora i relativnoj vlažnosti), naučnici s Medicinskog fakulteta u Beču su procijenili faktore unutrašnje mikroklime i strukture svake kuće u smislu njihovog uticaja na udobnost i blagostanje.

Rezultat analize uticaja okoliša na zdravlje bio je jasan: vrsta konstrukcije i odabir građevinskih materijala imaju znatan uticaj na udobnost.

– Najvišu razinu udobnosti postigle su izolovane kuće izgrađene od betona, cigle (25 cm) s mineralnom oblogom (malter) i kuća od drvenih blokova.

– Izolovane kuće s konstrukcijom od drvenog okvira i kuće od 50 cm cigle bile su srednjeg ranga.

– Samo neizolovana kuća nije zadovoljila visoke standarde austrijskih građevinskih propisa, stoga je pokazala samo nisku razinu udobnosti.

– Neizolovana kuća od cigle imala je najveći raspon fluktuacija.

Mjerenja je nadgledao i analizirao Univerzitet primijenjenih nauka Burgenland. Procjenu uticaja faktora vezanih uz unutrašnju mikroklimu i strukturne faktore udobnosti i blagostanja proveo je Medicinski fakultet u Beču.

Period projekta: 2015. - 2017.


Usporedba